Izvorišna područja su područja izviranja rijeka i potoka, ključna za održavanje strukture, funkcije, produktivnosti i složenosti nizvodnih ekosustava. Na područjima visokog reljefa, pošumljavanje slivova izvorišnih područja može pridonijeti stabilizaciji padina i može smanjiti rizike povezane s klizištima.
Organizacijske mjere opreza kao i hitne mjere poduzimaju se odmah nakon pojave kako bi se zajamčila funkcionalnost građevina kojima je svrha zaštititi od pluvijalnih poplava (npr. uklanjanje otpada i blata odnosno nanosa).
Šumske ceste treba projektirati tako da se površinsku vodu preusmjerava na stranu. Dostupna su različita rješenja površinske odvodnje s različitim potrebama održavanja (npr. odvodni kanali, propusti, gumeni pojasevi). Treba ih kombinirati s pregradama na jarcima za usmjeravanje otjecanja. Nove šumske ceste treba pažljivo planirati i samo u iznimnim slučajevima. Zanimljivo rješenje za prijelaze preko malih…
Ova mjera počiva na održavanju dobrog stanja šuma kroz odgovarajuće upravljanje (npr. razvoj stabilnih, etažnih šuma neujednačene starosti, jednolikih sustava uzgojne sječe i stablimične sječe, panjača). Cilj je povećati procjeđivanje u tlo, usporiti površinsko otjecanje i smanjiti rizik erozije tla poboljšavanjem stanja odnosno zdravlja šume. Gospodarenje u šumama treba biti fokusirano na to da ih…
Mjera uključuje procjenu šteta u okolišu, uzrokovanih uglavnom nesrećama na izvorima onečišćenja, npr. spremnici s opasnim materijalima. Treba (unaprijed) definirati procedure i kriterije.
Veći otvoreni prostori, nastali npr. krčenjem stabala i olujama, su naročito kritična područja za nastanak poplava. Izbjegavanjem velikih otvorenih površina – npr. uzgojnom sječom – i zatvaranjem proizašlih otvorenih površina što je brže moguće može se osjetno smanjiti otjecanje sa slivnih područja osjetljivih na poplave.
