Ako se ne može (ili se može tek nedovoljno) spriječiti vodu da prodre u zgradu, unaprijed definirani putovi tečenja u zgradi mogu pomoći da se šteta svede na minimum. U idealnom slučaju, treba osigurati rasteretne otvore u zgradi kako bi se osiguralo da voda može onuda oteći.
Planiranje korištenja zemljišta je učinkovit instrument za smanjivanje budućeg rizika od obilnih oborina. Rizik od obilnih oborina se može znatno smanjiti ako se u obje faze planiranja – formuliranje i provedba planova – razmotre promjene, prenamjene i ograničenja u korištenju zemljišta ili izgradnja građevina prilagođenih za obilne oborine ili izgradnja na područjima izloženima poplavama. Snaga…
Potencijalno pogođene osobe – naročito vlasnici imovine – moraju se sami pobrinuti. Međutim, uspostavljanje i održavanje privatnih objekata za zaštitu je izazovno i često se ne provodi redovno. Tijela vlasti bi trebala promicati i propisati odgovarajuće mjere zaštite imovine barem pružanjem informacija na internetskim stranicama i u pisanom materijalu.
Sve pojave pluvijalnih poplava sa štetom treba dokumentirati i analizirati po pitanju uzroka i utjecaja. Mjera uključuje procjenu zgrada i infrastrukture po pitanju njihove iskoristivosti (npr. prometne rute, opskrba vodom, odvodnja otpadnih voda). Prikupljeni podaci su temelj za zahtjeve za nadoknadu štete od osiguranja ili javnih fondova za pomoć u katastrofama (ako su dostupni). Štoviše,…
Kišni vrtovi su mali vrtovi s vegetacijom koji se koriste za skladištenje i procjeđivanje oborinske vode. Obično ih se koristi na razini nekretnine i u blizini zgrada, npr. kako bi se sakupila i procijedila voda koja se odvodi s krovova. Koriste niz komponenti, obično prema prigodi ugrađenih u projekt uređenja vrta. Ispod vegetacijskog sloja nalazi…
Organizacijske mjere opreza kao i hitne mjere poduzimaju se odmah nakon pojave kako bi se zajamčila funkcionalnost građevina kojima je svrha zaštititi od pluvijalnih poplava (npr. uklanjanje otpada i blata odnosno nanosa).
