Organizacijske mjere opreza kao i hitne mjere poduzimaju se odmah nakon pojave kako bi se zajamčila funkcionalnost građevina kojima je svrha zaštititi od pluvijalnih poplava (npr. uklanjanje otpada i blata odnosno nanosa).
Razina prizemlja novih zgrada može biti izgrađena tako da je uzdignuta iznad očekivanih razina poplave. Kako bi se to postiglo, dostupne su (među ostalim) sljedeće metode: 1. građenje na temeljima od punih blokova, 2. podizanje zgrade na stupove, 3. građenje na nasutim temeljima. Ono što je svim projektima zajedničko je da – u pravilu –…
Sustavi protupoplavnih pregrada se sastoje od šina (kutne konzole, koje se postavljaju pored prednjih vrata, na primjer) i pregradnih greda, koje se umeću u te šine. U vrijeme nužde to se može brzo napraviti. Dno pregradne grede mora biti zabrtvljeno. Prikladnost ove mjere za smanjivanje rizika bi mogla biti ograničena u slučaju obilnih oborina jer…
Relevantni otvori na zgradi su zaštićeni od prodora vode izgradnjom stepenica ili stubišta s uzdignutim platformama i/ili uzdignutim svjetlarnicima. Rub svjetlarnika u zgradama bi trebalo postaviti 15-30 cm iznad razine prizemlja ovisno o stanju prostorija i riziku. Za ulaze u podrume, preporučuje se dodatno krovište.
Specijalizirani građevinski konzultanti za rizike od poplava (inženjer ili arhitekt) donose svoja stručna znanja i iskustva. Oni procjenjuju fizičku osjetljivost na poplave i određuju učinke provedenih mjera ublažavanja rizika od poplava. U nekim bi državama mogle biti dostupne standardizirane procedure u skladu s kojima stručnjaci postupaju i vlasnicima kuća izdaju potvrde sa statusom rizika od…
U slučaju velike opasnosti, moglo bi biti korisno premjestiti postojeće zgrade. Zbog izbjegavanja i uklanjanja potencijala štete, preseljenje i premještanje trajno djeluje na smanjivanje rizika. Financijska potpora pomaže u provedbi mjere. Mjere preseljenja i premještanja moraju biti procijenjene i preispitane unaprijed. U obzir treba uzeti opterećenje po društvo i pojedinca.
