Organizacijske mjere opreza kao i hitne mjere poduzimaju se odmah nakon pojave kako bi se zajamčila funkcionalnost građevina kojima je svrha zaštititi od pluvijalnih poplava (npr. uklanjanje otpada i blata odnosno nanosa).
Specijalizirani građevinski konzultanti za rizike od poplava (inženjer ili arhitekt) donose svoja stručna znanja i iskustva. Oni procjenjuju fizičku osjetljivost na poplave i određuju učinke provedenih mjera ublažavanja rizika od poplava. U nekim bi državama mogle biti dostupne standardizirane procedure u skladu s kojima stručnjaci postupaju i vlasnicima kuća izdaju potvrde sa statusom rizika od…
Sustavi ranog upozoravanja na poplave – ako postoje za određeno područje – pružaju informacije koje omogućuju aktiviranje postupanja u izvanrednim situacijama (npr. uspostavljanje zapovjedne jedinice, opažanje područja pod rizikom) prije same pojave i prije nego što nastane šteta. Međutim, smanjivanje gubitaka je moguće jedino ako se informacije s ranim upozorenjem točno protumače i procijene, ako…
Svi relevantni akteri u zajednici trebaju biti uključeni u razvijanje svijesti o riziku i u pokretanje suradnje. To se može napraviti npr. uspostavom koordinacijskog kruga (“okrugli stol”) sa sudjelovanjem svih aktera iz pogođenih općinskih odjela, općinskog vijeća, građana, služba za postupanje u izvanrednim situacijama itd. Može postojati i inicijativa za kontrolom u svrhu evidentiranja prednosti…
Odgovarajuća procjena opasnosti i rizika (s informativnim kartama kao glavnim rezultatima) je temelj za pokretanje procesa cjelovitog upravljanja rizicima na svim razinama djelovanja. Procjena je izazovan zadatak od više koraka koji – osim jasnih ciljeva – zahtijeva ulazne podatke (npr. o pojavama i štetama u prošlosti, metodološkim vještinama i odlukama) kao i resurse. Na temelju…
Mjera uključuje procjenu šteta u okolišu, uzrokovanih uglavnom nesrećama na izvorima onečišćenja, npr. spremnici s opasnim materijalima. Treba (unaprijed) definirati procedure i kriterije.
