Temeljna ploča i vanjski zidovi novih zgrada mogu biti izgrađeni kao zatvoreni spremnik korištenjem betona visoke vodonepropusnosti. Kako nije potrebno nikakvo brtvljenje, takve se građevine naziva “bijelim” spremnicima. Mjera je razmjerno skupa.
Unaprijed određene rute tečenja s ciljem preusmjeravanja površinskih voda od zgrade mogu biti izvedeni na posjedu ili duž njegovih granica, npr. promjenom u gradijentu, pragova u tlu, formiranjem depresija ili izvedbom građevinskih elemenata za preusmjeravanje vode kao što su zidovi. Na posjedu mogu biti izgrađeni spremnici ili jarci za prikupljanje vode i osiguravanje kontroliranog procjeđivanja…
Postavljaju se zahtjevi pri odobravanju građevinskih dozvola kako bi se spriječile negativne posljedice pluvijalnih poplava za zgrade i za treće strane.
Prirodne ili umjetne retencije i depresije sa specifičnim retencijskim kapacitetom mogu se koristiti kao privremeni spremnik vode za vodu koja otječe tijekom obilnih oborina. One usporavaju površinsko otjecanje, čime pridonose odgodi i ublažavanju poplavnih valova. Trebalo bi ih smjestiti na najdubljoj točki u gotovo bilo kojem okruženju – poljoprivredno zemljište, šume, duž vodotoka ili unutar…
Ako se ne može (ili se može tek nedovoljno) spriječiti vodu da prodre u zgradu, unaprijed definirani putovi tečenja u zgradi mogu pomoći da se šteta svede na minimum. U idealnom slučaju, treba osigurati rasteretne otvore u zgradi kako bi se osiguralo da voda može onuda oteći.
Planiranje korištenja zemljišta je učinkovit instrument za smanjivanje budućeg rizika od obilnih oborina. Rizik od obilnih oborina se može znatno smanjiti ako se u obje faze planiranja – formuliranje i provedba planova – razmotre promjene, prenamjene i ograničenja u korištenju zemljišta ili izgradnja građevina prilagođenih za obilne oborine ili izgradnja na područjima izloženima poplavama. Snaga…
