Prostorni planovi za neizgrađene zemljišne čestice koje su već određene kao građevinske zone se prilagođavaju kako bi se uzeo u obzir rizik za ta područja. Prema potrebi, određuje se novo područje kao plansko područje za fazu preispitivanja (dok općina preispituje prostorni/razvojni plan).
Planiranje korištenja zemljišta je učinkovit instrument za smanjivanje budućeg rizika od obilnih oborina. Rizik od obilnih oborina se može znatno smanjiti ako se u obje faze planiranja – formuliranje i provedba planova – razmotre promjene, prenamjene i ograničenja u korištenju zemljišta ili izgradnja građevina prilagođenih za obilne oborine ili izgradnja na područjima izloženima poplavama. Snaga…
Postavljaju se zahtjevi pri odobravanju građevinskih dozvola kako bi se spriječile negativne posljedice pluvijalnih poplava za zgrade i za treće strane.
Vizualizacija specifične opasnosti i rizika na terenu (npr. na kartama, postavljenim oglasnim pločama na lokacijama itd.) je učinkovit način da se pogođenim osobama i institucijama ukaže na opasnosti. Karte ukazuju na specifičnu opasnost i rizik na terenu i moglo bi ih se npr. postaviti na internetski portal općine. Nužne su lako razumljive informacije i kontakt…
Isključivanje građenja novih građevina kojima bi se povećala šteta premještanjem lokacije planirane građevine izvan područja opasnosti.
Sve pojave pluvijalnih poplava sa štetom treba dokumentirati i analizirati po pitanju uzroka i utjecaja. Mjera uključuje procjenu zgrada i infrastrukture po pitanju njihove iskoristivosti (npr. prometne rute, opskrba vodom, odvodnja otpadnih voda). Prikupljeni podaci su temelj za zahtjeve za nadoknadu štete od osiguranja ili javnih fondova za pomoć u katastrofama (ako su dostupni). Štoviše,…
