Alat mjere smanjivanja rizika
ZADRŽATI OBORINSKU VODU
«Oborinsku vodu zadržite tamo gdje padne.»
Vodeće načelo Europske komisije
Što možete pronaći ovdje?
Zadržavanje površinskih voda središnji je element upravljanja rizikom od obilnih oborina. Ovdje možete pronaći informacije, poveznice i preuzimanja o razumnom projektiranju i upravljanju retencijama namijenjenima vlasnicima nekretnina, općinama i poljoprivrednicima.
Zašto je ZADRŽAVANJE važno za smanjenje rizika od obilnih oborina
Zbog ljudskog utjecaja s vremenom se smanjio prirodni kapacitet za zadržavanje vode a otjecanje se ubrzalo. Došlo je do manjih i većih poplavnih događaja u manjim i većim riječnim slivovima kao i do veće štete u srednjoj Europi kao i u drugim regijama širom svijeta. Trenutno su posljedice još i gore zbog utjecaja klimatskih promjena.
Povećavanje retencijskog kapaciteta na slivnim područjima je ključni element u upravljanju rizikom od obilnih oborina i rizikom od poplava općenito. Europska komisija se ovim pitanjem bavi već duže vrijeme i promovira jednostavnu poruku: „Oborinsku vodu zadržite tamo gdje padne!“
Što se može učiniti da se „oborinsku vodu zadrži tamo gdje padne“?
Uključiti razne dionike
Širok spektar znanja o mogućnostima zadržavanja oborinskih voda od presudnog je značaja za općine, donositelje odluka, dionike i stručnjake. Osobito u naseljenim područjima čelnici općina i lokalnih tijela za upravljanje vodama dužni su osigurati da različiti korisnici zemljišta provode mjere zadržavanja vode te da koriste odgovarajuće provedbene alate i strategije za regulaciju i poticanje kao npr. prostorno planiranje, planiranje upravljanja vodama itd. kao i pristup relevantnim ciljnim skupinama.
Razmotriti sljedeće faktore utjecaja
1) Stupanj nepropusnosti (propusnost površine) – oborine ne mogu prodrijeti te otječu tamo gdje je površinsko tlo nepropusno. Parametar je povezan s gustoćom naseljenosti i na njega se može utjecati do neke određene mjere, npr. kroz osiguranje propusnosti i izbjegavanje nepropusnosti drugih područja.
2) Reljef/teren – Površinska voda teče uvijek do najdublje točke terena i na njoj se akumulira. Što je strmiji nagib, veća je brzina vode koja teče. Na ravnom terenu lokalne depresije se mogu popuniti i oblikovati privremena jezerca. Ljudske aktivnosti na parametar ne mogu utjecati tako dobro, ali on utječe na vrstu i točnu lokaciju retencijskih mjera i mjera odvodnje koje se mogu primijeniti.
3) Vegetacijski pokrov – što više vegetacije postoji, to je površina na nekom području grublja. Gruba površina usporava brzinu otjecanja i povećava isparavanje. Parametar je povezan s načinom korištenja zemljišta i na njega se može utjecati, npr. promjenom namjene zemljišta na područjima visokog rizika.
4) Obilježja tla – glinena i ilovasta tla kao i zbijena tla smanjuju stupanj infiltracije i povećavaju otjecanje. Parametar je vrlo važan za područja koja se koriste kao poljoprivredna zemljišta i na taj parametar se može utjecati kroz odgovarajuće poljoprivredne prakse.
5) Vremenski uvjeti – npr. velika vlaga tla ili tlo prekriveno snijegom i ledom povećava i značajno ubrzava otjecanje. Ljudske aktivnosti ne mogu tako dobro utjecati na ovaj parametar.
Opće preporuke
Često kompleks manjih retencijskih mjera ima isti ili bolji učinak od „velikih“ rješenja. Rješenja koja su „zelena“ a ne „siva“ kao i rješenja s više namjena imaju velik broj prednosti i pogodna su gotovo svugdje.
Za objekte za retenciju oborinskih voda postoji dugogodišnja literatura u konvencionalnom građevinarstvu (nizinske brane, akumulacije itd.). Ovi su objekti izgrađeni kao rezultat velikog ulaganja, uz određenu razinu sigurnosti.
Za razliku od toga, siva i zelena rješenja su jeftinija, bolje se prilagođavaju klimatskim promjenama, bolje odgovaraju urbanom okruženju, a njihove dugoročne koristi su nesporne.
Slijedite preporuke o uključivanju mjera prirodnog zadržavanja vode (NWRM) objavljene na europskoj NWRM platformi (http://nwrm.eu) i postupite prema strategiji EU za zelenu infrastrukturu koju je Europska komisija razvila 2019 godine.
Održivo gospodarenje tlom i šumama, integrirano gospodarenje vodama, održivi urbani razvoj otporan na poplave, održiva urbana odvodnja i koncept „grada spužve“ daljnji su koncepti i strategije usko povezani s preporukama projekta RAINMAN za zadržavanje oborinskih voda koje bi trebalo razmotriti.
Nadalje, projekt RAINMAN ističe važnost prilagodbe na klimatske promjene u gradovima i ruralnim područjima.
Preuzimanja
Studija „koncepti zadržavanja vode i optimizacija za upravljanje zadržavanjem vode“ pruža daljnji uvid u ovu temu. Studija sadrži sljedeća poglavlja:
Reguliranje otjecanja i problematika zadržavanja u svezi s obilnim oborinama
Naveden je opis problema, detaljne informacije o utjecaju na parametre, međuovisnosti i učinci, kao i pregled postojećih koncepata i rješenja te zaključaka.
Vodič za tehničku praksu za općine (vrste retencije, projektiranje itd.)
Navedeni su okvirni uvjeti i praktični vodič za realizaciju retencijskih mjera u mađarskom i poljskom kontekstu planiranja. Opisana metoda prvenstveno je izrađena za urbane riječne slivove, u klasičnom smislu zadržavanja oborinskih voda. Može se koristiti i za manje ruralne slivove.
Primjeri najbolje prakse, alternativne mjere i preporuke
U ovom poglavlju prezentiran je širok raspon mogućnosti zadržavanja putem konkretnih primjera dobre prakse. Za svaku vrstu pripremljen je informativni letak koji sažima glavne parametre tipova zadržavanja. Možete preuzeti primjere najbolje prakse relevantne za općine, privatne osobe i poljoprivrednike.
Cjelovita studija „Koncepti zadržavanja vode i optimiziranje za upravljanje zadržavanjem vode“ | dostupno na engleskom jeziku
Preuzimanje [pdf; 4.4 MB]
Primjeri najbolje prakse relevantni za općine | dostupno na engleskom jeziku
Preuzimanje [zip; 4.0 MB]
Primjeri najbolje prakse relevantni za privatne osobe | dostupno na engleskom jeziku
Preuzimanje [zip; 1.8 MB]
Preuzimanje primjera najbolje prakse za poljoprivrednike | dostupno na engleskom jeziku
Preuzimanje [zip; 1.7 MB]
NAŠE PRIČE
Izgradnja akumulacije Kakat pokraj grada Kunhegyes, Mađarska
"Akumulacija (kanal) je izgrađena 2019. godine prvenstveno kako bi se spriječilo plavljenje područja Kunhegyesa u Mađarskoj. Akumulacija snižava vrh poplavnog vala i brže prikuplja višak vode sa sliva bez inundacija. U akumulaciji se može zadržati više od 12.000 m3 vode iznad standardne količine s pod-sliva. Duga je 550 m. Dubina vode u akumulaciji može dosegnuti 2 m. Ta količina viška vode može se zadržati i nakon kišnih razdoblja kako bi se ublažili učinci suše i popunili izvori podzemne vode. Stoga se ovom investicijom smanjuju i drugi negativni učinci klimatskih promjena." (Gábor Harsányi, Uprava za vode okruga Srednja Tisa )
Unapređivanje zadržavanja vode prilagodbom poljoprivredne prakse u Spitzkunnersdorfu, Saska
"Nakon obilne kiše 2017. godine koja je prouzročila veliku štetu na poljoprivrednom zemljištu i u mjestu, lokalno poljoprivredno poduzeće je odlučilo prilagoditi svoju poljoprivrednu praksu kako bi se povećao infiltracijski kapacitet nabijenog tla i spriječila erozija. Sposobnost tla da zadrži vodu je već poboljšana izbjegavanjem oranja, intenzivnim malčiranjem, prilagođenom podjelom polja i obradom tla u trakama." (Sabine Scharfe, Ured za okoliš, poljoprivredu i geologiju savezne države Saske)
