Alat PROCJENA i IZRADA KARATA

Kutak za praktičare

Info

Općenito, sistematičan pristup javnih uprava pitanju poplava uslijed obilnih oborina je relativno nov u većini europskih država. Međutim, nekoliko država već ima nacionalno ili regionalno usuglašene pristupe koji su sažeti u smjernicama. U popisima u nastavku pronaći ćete već prihvaćene prakse u vašoj regiji koje možete slijediti. Ako vaša regija nije navedena u nastavku, možete pretražiti internetske stranice relevantnih uprava u vašoj državi ili regiji ili pak pročitati odjeljke koji slijede kako biste saznali više o mogućim pristupima.

Pronađite odgovore na sljedeća pitanja:

Postoje li u mojoj regiji pristupi koje bih mogao koristiti?

Općenito, sistematičan pristup javnih uprava pitanju poplava uslijed obilnih oborina je relativno nov u većini europskih država. Međutim, nekoliko država već ima nacionalno ili regionalno usuglašene pristupe koji su utvrđeni u smjernicama. Provjerite u nastavku postoje li već usuglašene procedure za vaše regije koje možete slijediti. Ako u donjim popisima ne pronađete svoju regiju, možete pretražiti internetske stranice relevantnih uprava u vašoj državi ili regiji ili pak pročitati odjeljke koji slijede kako biste saznali više o mogućim pristupima.

Ako ne: Koje bi mi metode za procjenu i izradu karata opasnosti mogle pomoći?

Za procjenu opasnosti od obilnih oborina dostupan je čitav niz metoda koje su već primijenjene u različitim europskim državama. U ovom se odjeljku u kratkim crtama objašnjavaju tri uobičajene metode koje su lako dostupne lokalnim vlastima. Ostale postojeće metode mogu se pronaći u nižoj tablici o iskustvima iz projekta RAINMAN.

Dostupan je pregled različitih metoda:
Svrha, podaci i ostali zahtjevi, opcije izrade karata, prednosti i nedostaci

Empirijske metode

Ako su dostupne informacije iz ranijih poplava, može se napraviti početna procjena o tome je li vjerojatno da će regija biti često plavljena ili da je u riziku od plavljenja uslijed pojava obilnih oborina. Kako bi se dobili svi dostupni podaci treba prikupiti informacije iz novinskih članaka, fotografije, filmove, dokumentaciju i sjećanja različitih dionika kao što su stanovnici, poslovni ljudi, jedinice za upravljanje u izvanrednim situacijama, crkva ili zajednica i povjesničari. Na temelju prikupljenih informacija o specifičnim događajima, poplavljena područja se mogu kartografski prikazati, a dodatne GIS analize bi mogle pružiti dodatne informacije poput onih o dubinama vode.

Empirijske metode mogu biti prva naznaka ako nema boljih podataka i dostupno je tek malo financijskih sredstava za sveobuhvatnu procjenu rizika. Uz to, empirijske metode mogu podržati rezultate sofisticiranijih metoda kao što su hidro-dinamičke simulacije. Zbirka opažanja ranijih pojava ne zahtijeva posebna stručna znanja, ali može dugo trajati i biti fragmentarna, a time i netočna.

Analize putova tečenja

Analize terena pomoću GIS-a mogu se koristiti za identificiranje depresijskih linija regija s umjerenim gradijentima. Očekuje se da će se u takvim depresijskim linijama nakupljati voda od oborina i teći do iduće rijeke ili jezera. Te se analize mogu koristiti za identificiranje glavnih putova otjecanja oborinskih voda, ali se ne mogu dobiti informacije o poplavljenim područjima, dubinama vode, brzinama tečenja ili vremenu plavljenja.

Temelj za tu metodu su podaci o terenu u odgovarajućoj rezoluciji (npr. 1m*1m), koja se može poboljšati ručnim dodavanjem linija loma terena (npr. ulice, zidovi, propusti, poprečni nagibi ulica) koje u znatnoj mjeri mogu djelovati na putove tečenja. Metodu mora primijeniti stručnjak za GIS, budući da on mora odlučiti o nekoliko parametara izračuna (popunjavanje depresija…) i mora se nositi s problemima algoritma strmih pokosa i ravničarskih područja.

Korisno je uključiti ljude sa znanjima o lokalnom terenu i iskustvom s obilnim oborinama kako bi provjerili uvjerljivost rezultata izračuna.

S relativno malo napora, analize putova tečenja daju početnu naznaku gdje bi se mogli javiti problemi s površinskim vodama od obilnih oborina u regijama s umjerenim nagibima terena. Održivi rezultati analize uvelike ovise o rezoluciji digitalnog modela reljefa, o ručnim dodavanjima malih objekata i parametrima izračuna u GIS-u. Ne daju naznaku o količinama vode, vremenu plavljenja, dubinama vode itd.

Hidro-dinamičke simulacije

Hidro-dinamičke simulacije se temelje na matematičkim jednadžbama koje opisuju tečenje površinske vode i njezinu infiltraciju u tlo. Te analize daju informacije o poplavljenim područjima, dubinama vode, brzinama tečenja i razvoju plavljenja kroz vrijeme.

Takvi modeli hidro-dinamičkih simulacija zahtijevaju odabir specifične pojave oborina, podatke o terenu u visokoj rezoluciji, karakteristike površine terena i infiltracije u tlo, što sve skupa opisuje ponašanje površinskog tečenja oborinskih voda na njihovom putu do iduće rijeke/jezera. Preporučuje se ručno ubacivanje relevantnih objekata (zidovi, ulice, propusti) u model reljefa. Moguće je također u takve simulacije uključiti urbani sustav odvodnje u slučaju da isti može imati značajnu ulogu u razmatranom scenariju obilnih oborina. Kako bi se kvalitetno razmotrili svi ti faktori potreban je odgovarajući softver i stručnjak za numeričko simuliranje, npr. iz tehničkog ureda s dovoljnim iskustvom na modeliranju obilnih oborina.

Može biti korisno uključiti ljude sa znanjima o lokalnom terenu i iskustvom s obilnim oborinama kako bi se provjerila uvjerljivost rezultata izračuna. Uvjerljivi rezultati daju dobar temelj za komuniciranje sa stručnim dionicima i privatnim osobama kako bi se ilustrirale potrebe prostornog planiranja, pravni zahtjevi za zgrade, planiranje upravljanja u izvanrednim situacijama i privatne mjere.

Hidro-dinamičke analize ilustriraju gdje se mogu javiti problemi s površinskom vodom uslijed obilnih oborina na područjima s umjerenim do jakim nagibom terena. Uz to, opasnosti od pojavu obilnih oborina se mogu kvantificirati. Održivi rezultati analize uvelike ovise o rezoluciji DMR-a, ručnim dodavanjima malih objekata i prikladnosti korištenih parametara izračuna. Troškovi analize opasnosti su visoki budući da su potrebna stručna znanja, poseban softver i podaci.

Ako želite saznati više o različitim vrstama metoda, pogledajte kutak za stručnjake PROCJENA i IZRADA KARATA.

NAPOMENA: Sve države članice Europske unije su već objavile procjene i karte rizika za rijeke i bujice. Te procjene i karte fluvijalnih rizika ne treba miješati s poplavama uslijed obilnih oborina, budući da imaju različite karakteristike:

  • Kod riječnih poplava, razine vode u koritu rijeke rastu i voda poplavljuje područja odozdo prema gore.
  • Kod poplava uslijed obilnih oborina, voda od oborina koja padne na površinu terena se ne može infiltrirati u tlo ili u sustave odvodnje tako da teče niz padine na svojem putu do najbliže rijeke, jezera ili depresije u tlu, koja se popunjava. Prema tome, opasnost od poplava uslijed obilnih oborina ide odozgo prema dolje.

Neka vas vodi iskustvo projekta RAINMAN...

Uz to, iskustva naših stručnjaka na projektu RAINMAN mogu vam pomoći donijeti ispravnu odluku:

“Snažno se preporučuje da se nakon svake pojave pomoću fotografija, karata i ostalih zapisa dokumentira sva šteta i povezane razine vode. Detaljna dokumentacija i izvještaj o šteti su preduvjet za procjenu gubitaka sa strane osiguravajućih društava.”

Izrada karata pogođenih područja i procjena šteta – Kirchsteigbachtal i Triebischtal, Grad Meissen – pročitajte više

„Koristite analizu putova tečenja kako biste na brz i troškovno isplativ način dobili utisak o potencijalnim obrascima tečenja kako biste identificirali ugrožena područja i objekte. Analizu putova tečenja možete koristiti i kao polazište za daljnju detaljnu analizu.“

Axel Sauer, Zavod za ekološki urbani i regionalni razvoj u Leibnizu, o analizi putova tečenja – pročitajte više 

“Kako bi se poznavala čitava dinamika tijekom pojave obilnih oborina, hidrološki model i model odvodnje moraju biti integrirani u model urbanih poplava! Imajte na umu da stvarne pojave nevremena moraju biti simulirane kako bi se takvi modeli potvrdili kvalitetnim podacima o šteti iz različitih izvora!“

Stefan Leitner, Tehnološko veleučilište u Grazu, o cjelovitim kartama rizika od obilnih oborina za grad Graz – sliv Annabach – pročitajte više

U sklopu projekta RAINMAN testirano je nekoliko dodatnih metoda i pristupa procjeni i izradi karata rizika od obilnih oborina. Ako želite saznati više, pogledajte sve NAŠE PRIČE.

Uz to, dostupne su metodološke studije i izvještaji. Glavni dokumenti za PREUZIMANJE dostupni su ovdje:

On empirical methods or flow paths analyses

On hydrodynamic simulations

On other methods, based on statistical correlations or expert knowledge

Zašto i kako mogu napraviti procjenu i karte rizika?

Važno je identificirati osobe i imovinu koja bi mogla biti pogođena, odnosno tzv. receptore rizika (npr. mala djeca u vrtićima bez barijera i bez druge etaže, bolnička infrastruktura na nazaštićenim podrumskim (suterenskim) etažama).

  • Identificirajte receptore kojima bi obilne oborine mogle prouzročiti štetu.
  • Procijenite kakvu bi štetu pretrpili (npr. narušeno zdravlje, uništena imovina, ometanje poslovanja, gubitak infrastrukturnih usluga, onečišćenje okoliša).
  • Procijenite značaj potencijalne štete.

To se može napraviti kvalitativno ili kvantitativno. Više informacija o tome u nastavku.

Kvalitativna procjena rizika

Na temelju opsega poplave, dubina vode i brzina tečenja na pogođenim područjima, može se napraviti početni odabir potencijalnih točaka rizika. Zgrade s podrumima bi mogle biti brzo poplavljene i predstavljaju opasnost po život. Industrijska postrojenja koja koriste opasne tvari bi mogla onečistiti okoliš, a otvorene trafostanice bez uređaja za zaštitu od poplave bi se lako mogle pokvariti. Ovakvim se pristupom mogu identificirati posebno kritične točke rizika za daljnje mjere ublažavanja rizika.

Ovu prilično jednostavnu kvalitativnu procjenu rizika utemeljenu na zajedničkom promišljanju i pažljivom razmatranju mogu napraviti stručnjaci iz općine, industrijskih postrojenja i upravljanja u izvanrednim situacijama.

Kvantitativna procjena rizika

U kvantitativnoj procjeni rizika, šteta na različitim vrstama imovine kao što su kuće, vozila, industrijska postrojenja ili stoka se iskazuje u novčanim vrijednostima. Krivulje šteta obično opisuju povećanje štete npr. s povećanjem dubine vode. Za potencijalnu štetu uslijed obilnih oborina, takve krivulje još uvijek nisu uspostavljene. Nadalje, novčana procjena štete je ograničena na izravnu i opipljivu štetu i ne obuhvaća pitanja kao što su utjecaji na zdravlje, gubitak proizvodnje ili naknadni troškovi prekida u odvijanju prometa.

Kvantitativnu procjenu rizika moraju provesti stručnjaci za rizike odnosno prirodne opasnosti, npr. iz znanstvenih institucija ili specijaliziranih tehničkih ureda.

Koji bi dionici trebali biti uključeni?

Kao općini, korisno je u razmatranje pitanja obilnih oborina uključiti nekoliko dionika budući da oni pomažu u ublažavanju rizika od obilnih oborina:

  • Osobe koje se bave lokalnim prostornim planiranjem mogu pomoći da se područja u opasnosti oslobode od izgradnje zgrada i infrastrukture i time spriječi šteta na vrijednoj imovini.
  • Uključivanje službenika koji se bave građevinskim dozvolama: oni mogu tražiti takvu gradnju kojom će se osigurati da voda od obilnih oborina ne može ući u zgradu i prouzročiti štetu.
  • Uključivanje poljoprivrednika s obližnjim poljima ili stokom i povišena naselja ili ulice koje lako plave – poljoprivrednici mogu prilagoditi svoju praksu obrade zemlje kako bi se spriječila šteta na osjetljivim zgradama i infrastrukturi.
  • Uključivanje građana i poslovnih ljudi kako bi postali svjesni mogućih rizika od obilnih oborina i kako bi ih se potaknulo na poduzmu mjere samo-zaštite.
  • Uključivanje upravljanja u izvanrednim situacijama i nacrta planova upravljanja u izvanrednim situacijama za osjetljivu infrastrukturu i javnu imovinu
  • Uključivanje stručnjaka za obilne oborine koji vas savjetuje po tom pitanju (npr. iz vaše regionalne vlade, iz tehničkog ureda ili iz poljoprivredne komore ili trgovačke komore ili iz osiguravajućeg društva koje posluje širom države) i dodatno jednog ili dva trgovca uređajima za zaštitu od poplava koji mogu demonstrirati funkcije uređaja za samo-zaštitu
  • Štoviše, svi gore navedeni dionici mogu imati saznanja o lokalnom terenu i iskustva s obilnim oborinama koja vam mogu pomoći u provjeri rezultata vaših izračuna, što je ključno po pitanju prihvaćanja scenarija opasnosti.

Što iduće treba napraviti?

Nakon procjene opasnosti i rizika, iz specifičnih scenarija obilnih oborina dostupne su informacije o mogućim putovima tečenja, poplavljenim područjima, dubinama vode, brzinama tečenja i razvoju poplave kroz vrijeme. Kartografski prikazane opasnosti i proizašla promišljanja o kritičnim točkama rizika i osjetljivoj infrastrukturi pomažu pri identificiranju regija ili postrojenja gdje bi mjere ublažavanja rizika mogle pomoći na izbjegavanju ili smanjivanju mogućih šteta kod postojećih ili budućih receptora. Dionici su uključeni i spremni pomoći svojim djelovanjem, ovisno o njihovoj ulozi.

Proces odlučivanja radi odabira mjera sada može krenuti s različitih gledišta:

  • prvo smanjivanje najvećih rizika,
  • prvo provedba mjera s najvećim potencijalom smanjivanja rizika,
  • prvo provedba mjera s najboljim prihvaćanjem sa strane dionika,
  • prvo provedba najjeftinijih mjera,
  • prvo provedba mjera s najboljim omjerom troškova i koristi.

Međutim, određivanje prioriteta treba ostaviti općinama budući da je potrebno prilagođeno rješenje za zahtjeve specifične za određenu lokaciju, vodeći računa o svim okolnostima i dionicima.

Komplet alata RAINMAN daje opsežan pregled mogućih mjera. Pretražite naš katalog 100 mjera smanjivanja rizika.