Naše priče iz GORNJE AUSTRIJE, AUSTRIJA

Picture: Universität Innsbruck / Bundesforschungszentrum für Wald

Agencija za zaštitu okoliša Austrije kao projektni partner zajedno s Uredom pokrajinske vlade Gornje Austrije kao pridruženim partnerom ušla je u suradnju na projektu RAINMAN u svrhu testiranja i procjene različitih metoda za procjenu i izradu karata rizika te testiranje učinaka različitih mogućih mjera tehničke zaštite na određenim pilot područjima. Pristupi, prikupljeni nalazi i naučene lekcije vođeni su administrativnom praksom i razrađeni su u uskoj suradnji s najnovijim znanstvenim ekspertizama.

PREGLED

Aktivnosti:

  • procjena i izrada karata
  • mjere smanjivanja rizika

Korištenje zemljišta:

  • ruralno, poljoprivredno

Reljef / teren:

  • brdski

Picture: Universität Innsbruck

S gotovo 12 000 km² Gornja Austrija je četvrta po veličini austrijska savezna država, a sa svojih 1,5 milijuna stanovnika treća je po broju stanovnika u Austriji. Gornja Austrija odvojena je rijekom Dunav koja teče od istoka k zapadu; u sjevernom dijelu Dunava nalazi se planinski i brdovit krajolik Muehlviertel, južno od Dunava nalazi se alpsko predbrežje, a dalje na jugu rijeka prati vapnenačke Alpe koje se uzdižu.

Klima je uglavnom srednjoeuropska prijelazna, karakterizirana oceanskim i kontinentalnim utjecajima. Prosječna godišnja količina oborina iznosi 1.150 mm, s jakim regionalnim razlikama od manje od 800 mm u Bohemskom masivu do 1.600 do 1.800 mm u Alpama.

Gornja Austrija ima gotovo 50% poljoprivrednih površina i gotovo 40% šumskih površina. Izgrađena područja pokrivaju 7% zemljišta, a više od 60% stanovništva živi u relativno ruralnim općinama sa samo do 7.500 stanovnika.

Veliki geografski raspon, široka lepeza klimatskih uvjeta i specifična obilježja korištenja zemljišta čine Gornju Austriju idealnim pilot područjem za ispitivanje metoda procjene opasnosti od obilnih oborina i za učenje iz iskustava.

Godišnja količina oborina u Gornjoj Austriji je nešto viša od austrijskog dugoročnog prosjeka od 1.020 mm. U osam od posljednjih deset godina bilo je ili previše ili premalo ukupnih oborina. Pojave obilnih oborina javljaju se ponajprije tijekom ljetnih mjeseci, npr. u srpnju 2010., u lipnju 2013. s više od 280 mm tijekom četiri dana u južnim dijelovima, a u srpnju 2014. u Schaerdingu sa 125 mm. U svibnju i srpnju 2016. mjesečna količina oborina bila je 200 %, odnosno 150 % mjesečne prosječne vrijednosti. A prošle godine (2019.) 170 % mjesečnog prosjeka palo je već u ožujku.

Obilne oborine dovode do značajnih šteta, posebno na poljoprivrednim površinama i ruralnim naseljima. Austrijski izvještaji o osiguranju od tuče navode velike štete od oborina na poljoprivrednim površinama, nasadima voća i pašnjacima, npr. u srpnju 2019. s milijun eura štete na 2.300 ha zemljišta, a u srpnju 2016. s 1,7 milijuna eura štete na 8.000 ha zemljišta. Naseljena područja koja leže niže od poljoprivrednih površina koje se intenzivno koriste također su pretrpjela znatna oštećenja, npr. u Poneggenu/Schwertbergu u lipnju 2011. i u srpnju 2016., kada je 42 mm kiše palo za 45 min, ili u Kraimsu/Seewalchenu, gdje je oluja s tučom izazvala lokalne poplave u svibnju 2016., ili u Leondingu, gdje je u lipnju 2016. zabilježena poplava od 50 cm. U odnosu na čitavu saveznu državu, broj intervencija vatrogasaca kod pojave obilnih oborina znatno je porastao, a troškovi sanacije znatno su porasli. To bi moglo ukazivati ​​na mogući porast rizika od obilnih oborina.

Regionalna uprava Gornje Austrije prepoznala je da problem obilnih oborina zahtijeva koordiniran pristup i ciljano djelovanje kako bi se učinkovito smanjile i ublažile moguće štete.

Tijekom posljednjih nekoliko godina izrađen je interni katalog za učinkovite mjere ublažavanja za zaštitu kuća i imovine i za smanjenje erozije i oštećenja uslijed površinskog protoka s poljoprivrednih površina. Također su poduzeti napori za povećanje otpornosti na obilne oborine u budućim naseljima izdavanjem stručnih mišljenja na planove izgradnje naselja i propisivanjem mjera ublažavanja.

Problematika površinskog protoka uslijed obilnih oborina relativno je novija, ne samo za upravna tijela, već i za tehničke stručnjake. Budući da se hidrodinamički softverski kodovi za površinski protok obilnih oborina još uvijek razvijaju, projekt RAINMAN je pridonio toj aktivnosti kroz prikupljanje najmodernijih metoda procjene rizika i njihovih potencijala i ograničenja kao podrška davanju utemeljenih stručnih mišljenja kao osnova za donošenje potrebne odluke od strane upravnih tijela o upravljanju rizicima obilnih oborina. Uz to su provedene i neke praktične studije o stvaranju površinskog protoka i učincima tehničkih mjera za smanjenje rizika.

U poglavlju Primjeri dobre prakse možete pronaći kratke informativne letke koji opisuju iskustva stečena u provedenim studijama. U poglavlju Preuzimanja možete pronaći cjelovita tehnička izvješća.

PROUČITE NAŠE PRIČE

PREUZIMANJE

„Priručnik za hidrodinamičko modeliranje površinskog protoka obilnih oborina za tehničke stručnjake i upravna tijela“ | dostupno na njemačkom i engleskom jeziku

Sveučilište u Innsbrucuku, Jedinica za hidrotehniku; Agencija za zaštitu okoliša Austrije, Tim za površinske vode; Savezni ured Gornje Austrije, Skupina za zaštitu od poplava

Ovaj priručnik sažima nalaze iz tehničkog izvješća (vidi dolje u nastavku) i daje sažete preporuke za hidrodinamičko modeliranje. Priručnik je namijenjen naručiteljima i tehničkim stručnjacima, a može se koristiti kao podrška izradi kvalitetnih specifikacija natječaja kod donošenja odluka vezano za kvalitetno modeliranje.

Download in English [pdf; 2 MB]

Download in German [pdf; 2 MB]

Tehnički izvještaj „Strukturni utjecaji u hidrodinamičkom modeliranju površinskog toka za procjenu rizika od obilnih oborina korištenjem različitog softvera“ | dostupno na njemačkom jeziku

Sveučilište u Innsbrucuku, Jedinica za hidrotehniku; Agencija za zaštitu okoliša Austrije, Tim za površinske vode; Savezni ured Gornje Austrije, Skupina za zaštitu od poplava

Ovaj tehnički izvještaj sadrži najmoderniju procjenu učinaka hidrauličkog modeliranja različitih softverskih paketa, koristeći primjere Schwertberga i Seewalchena. Najveći dio bavi se modeliranjem učinaka geografije, zgrada, zidova, propusta i hrapavosti površine. Dodatni doprinosi odnose se na opise i nalaze praktičnih in-situ studija eksperimenata stvaranja površinskog otjecanja uslijed obilnih oborina u Leondingu i primjera računalnih simulacijskih studija o učincima tehničkih mjera smanjenja rizika na površinski protok u Seewalchenu.

Cilj izvještaja je potkrijepiti razumijevanje od strane naručitelja i tehničkih stručnjaka, kako bi se poboljšalo informirano donošenje odluka za odgovarajuće izbore modela i dovoljno kvalitetne rezultate.

Download [pdf; 19 MB]

Studija „Evaluacija statističkih metoda za procjenu rizika od pluvijalnih poplava“ | dostupno na engleskom jeziku

Zavod za statistiku, Sveučilište prirodnih resursa i prirodnih znanosti

Uzimajući Gornju Austriju kao primjer, ova znanstvena studija istražuje potencijal statističkih metoda za postizanje značajnih odnosa između meteoroloških događaja, parametara upotrebe tla i zemljišta i štete na poljoprivredi od pojava obilnih oborina. Studija je namijenjena nacionalnim ili regionalnim upravama koje traže sofisticirane metode procjene rizika od obilnih oborina i prikazuje potencijale i ograničenja takvih statističkih metoda.

Download [pdf; 3 MB]