Naše priče iz TISZAKÉCSKEA i KUNHEGYESA, MAĐARSKA

Područje pilot aktivnosti nalazi se u okrugu srednja Tisa, u sjeveroistočnom dijelu Velikokumanske regije, oko 50 km od središta Uprave za vode srednje Tise. Uprava ima 4 podružnice (u Szolnoku, Kisköreu, Mezőtúru i Karcagu). Grad Kunhegyes okružuju gradovi Abádszalók sa sjevera, Kunmadaras i Karcag na istoku, Kenderes i Fegyvernek na zapadu i Tiszagyenda sa sjevera. Zahvaćeno područje nalazi se na području nadležnosti podružnice Karcag. U slučaju obrane od unutarnjih voda (nizinske poplave), za ovu dionicu nadležan je obrambeni odjel za unutarnje vodu na dionici 10.07.

Mreža za odvodnju oborinskih voda naselja rekonstruirana je i izgrađena 2015. godine. Ovaj sliv sastoji se od 3 pod-sliva, za dva pod-sliva prijemno vodno tijelo je kanal Villogo, a za treći je prijemno tijelo kanal Kakat. Broj stanovnika iznosio je 8506 u 2007. i 9033 u 2012. godini.

Kapacitet retencije je gotovo 11000 m3, duljina je 550 metara, najniža razina 82,45 m (iznad Baltičkog mora). To znači da dubina vode u retenciji može doseći 2 metra. Retencija ima dva objekta kojima se kontrolira vodostaj. Procedura je sljedeća: objekti za kontrolu vodostaja odvode poplavne vode (višak vode) u retenciju, a nakon povlačenja poplave, zadržana voda se ispušta u glavni kanal.

Standardni protok iz pod-sliva Kunhegyes iznosi 430 l/s. Prema mađarskim standardima, trajanje standardnih oborina u urbanim područjima je 10 minuta. Zbog ovih karakteristika kapacitet retencije trebalo je povećati za 258 m3. Operativni vodostaj na kanalu Kakat viši je od razine viška vode radi navodnjavanja. Prema tim karakteristikama, retencija je planirana s volumenom od 11000 m3.

Stoga zahvaljujući ovom objektu, utjecaj obilnih oborina (višak poplavnih voda) se može lakše smanjiti, te ga se na točniji i sigurniji način kontrolirati.

Procjena i izrada karata:

Opis metodološke pozadine i ishoda

Za modeliranje složenog odnosa, prikupili smo prikladne i dostupne prostorne informacije o varijablama prediktora, koje pravilno predstavljaju faktore koji imaju utjecaj. Odabrani čimbenici koji imaju utjecaj: utjecaj hidrometeorologije, utjecaj reljefa, utjecaj tla, utjecaj geologije, utjecaj podzemnih voda, utjecaj korištenja zemljišta.

Za modeliranje zajedničkog utjecaja odabranih utjecajnih čimbenika na plavljenje korištena je višestruka linearna regresijska analiza (MLRA). MLRA analiza samo djelomično objašnjava prostornu varijabilnost (obrazac) raspodjele viška vode. Krigingom reziduala MLRA dobiva se stohastička komponenta. Kriging zahtijeva poznavanje prostorne auto-korelacije, koja se procijenjuje kroz semvariogram varijable koju treba prostorno predvidjeti, što je u našem slučaju rezidual MLRA. Eksponencijalni model semivariograma postavljen je na eksperimentalni semivariogram, koji je zatim primijenjen za izračunavanje kriging pondera u prostornoj interpolaciji. Superponiranjem regresijskih i interpolacijskih rezultata dobiveno je cjelokupno predviđanje regresijskog kriginga opasnosti od plavljenja.

Mjere za smanjenje rizika:

Akumulacija Kakat izgrađena je u okviru projekta RAINMAN.

Ova akumulacija je lateralna akumulacija što znači da se akumulacija proteže paralelno uz glavni kanal. Stvorena je retencija za ublažavanje negativnih učinaka obilnih oborina u slivu. Prijemno vodno tijelo sustava oborinskih voda Kunhegyesa je kanal Kakat. Glavni cilj ove akumulacije je pokriti slobodno istjecanje sustava. Na ruralnim područjima nadležna organizacija za upravljanje vodama odgovorna je za praćenje slobodnog istjecanja. To znači da ta uprava mora kontrolirati razinu kanala što je niže moguće uzimajući u obzir druge vrste korištenja (navodnjavanje, rekreacija itd.).

Kapacitet retencije je gotovo 11000 m3, duljina je 550 metara, najniža razina 82,45 m (iznad Baltičkog mora). To znači da dubina vode u retenciji može doseći 2 metra. Retencija ima dva objekta kojima se kontrolira vodostaj. Procedura je sljedeća: objekti za kontrolu vodostaja odvode poplavne vode (višak vode) u retenciju, a nakon povlačenja poplave, zadržana voda odvodi se u glavni kanal.

Standardni protok iz pod-sliva Kunhegyes iznosi 430 l/s. Prema mađarskim standardima, trajanje standardnih oborina u urbanim područjima je 10 minuta. Zbog ovih karakteristika kapacitet retencije trebalo je povećati za 258 m3. Operativni vodostaj na kanalu Kakat viši je od razine viška vode radi navodnjavanja. Prema tim karakteristikama, retencija je planirana s volumenom od 11000 m3.

Stoga zahvaljujući ovom objektu, utjecaj obilnih oborina (višak poplavnih voda) se može lakše smanjiti, te ga se na točniji i sigurniji način kontrolirati.