Naše priče iz ZAGREBA i UMAGA, HRVATSKA

Slivno područje Umaškog potoka smješteno je na sjeverozapadnom dijelu Istre, na području gradova Umaga i Buja, a između slivova rijeka Dragonje na sjevernoj strani i Mirne na južnoj. Površina sliva Umaškog potoka iznosi oko 29 km2, dok je hidrogeološki sliv nešto veći – oko 40 km2. Sliv prati smjer rasprostiranja reljefa terena (jugoistok-sjeverozapad), a odlikuju ga dvije reljefno i hidrogeološki karakteristične cjeline: nizvodni dio dolinskog tipa reljefa i uzvodni dio s brdskim elementima reljefa. Uzvodni dio sliva je većinom prekriven livadama, pašnjacima i šumom, a zbog guste vegetacije otjecanje se javlja sa zakašnjenjem unatoč strmim nagibima terena. Tu je izgrađena nekolicina manjih naselja, uglavnom na vrhovima brda i uzvišenjima. Veći dio dolinskog dijela je obrađeno poljoprivredno područje, koje ima veliku moć infiltracije vode pa se površinsko otjecanje javlja samo nakon dugih intenzivnih oborina. Urbanizacija također nije izražena, riječ je o manjim naseljima, osim područja grada Umaga koji je izrazito turističko mjesto. Površinski tokovi mogu se pratiti u povremenom toku Umaškog potoka.

Hydraulic engineering facilities on the Umaški potok watercourse

Pojava velikovodnih događaja je vrlo rijetka, ali s vrlo naglašenim posljedicama. Dvije ključne karakteristike ovog pilot područja su krške pojave, koje su u značajnoj mjeri prisutne na većem dijelu Istre i uzrokuju znatno složeniji sustav otjecanja te prisutnost složenog utjecaja kolebanja razine mora na otjecanje, kako na dnevnoj tako i na višegodišnjoj vremenskoj skali. U kontekstu klimatskih promjena i tendencije porasta razine mora, problematika pluvijalnih poplava u ovakvim područjima dobiva dodatnu težinu.

Flooded areas (2019 flood)

Flood consequences (2019)

Prvi i ključan korak u analizi rizika je izrada modela tečenja – od izrade odgovarajućeg modela terena, odabira relevantnih kišnih epizoda do usporedbe sa zabilježenim intervencijama i definiranja dobara izloženih riziku. Priprema je provedena GIS alatima, a simulacija 2D tečenja programom HEC-RAS.

Digital elevation model of the Umaški potok basin

Scope of the Umaški potok basin pilot area

U cilju unapređenja predlaže se u narednom razdoblju izraditi LiDAR snimke za čitavo područje Republike Hrvatske te centralizirano, sistematizirano i redovito prikupljanje podataka o postojećoj i planiranoj infrastrukturi, objektima, namjeni odnosno prenamjeni zemljišta i slično, kako bi u svakom trenutku ti podaci bili ažurni i dostupni zainteresiranim stranama. Također, predlaže se kontinuirano i sistematizirano prikupljanje poplavnih izvještaja javnih i dobrovoljnih vatrogasnih društava i ostalih nadležnih institucija, s jasno definiranim podacima koje je potrebno prikupiti te slijedom toga izraditi i voditi bazu podataka kako bi se razvili alati za pravodobno interveniranje.

Vezano za unapređenje modela u segmentu meteoroloških podloga, predlaže se provedba detaljne regionalizacije kratkotrajnih količina oborine na čitavom području Hrvatske. Nadalje, potrebno je uspostaviti vezu između mjerenih meteoroloških pokazatelja, topografskih uvjeta na terenu i rezultantnih poplavnih događaja, a koja će biti osnova za kalibraciju modela odnosno analizu rizika. Jednom uspostavljen i verificiran model potom treba održavati, a svaki novi zahvat u prostoru kao i izradu i provedbu prostornih planova valorizirati kroz postavljen model.