Naše priče iz ZAGREBA i UMAGA, HRVATSKA

Pilot područja Zagreb i Umag dva su od sedam pilot područja u projektu RAINMAN na kojima se testiraju zajednički razvijene metode i alati za smanjenje rizika od bujičnih oborina. Za pilot područja Zagreb i Umag kao glavni rezultat izrađena je studija zajedno s vanjskim konzultantom. Ova studija potvrđuje mogućnost provedbe mjera zaštite od poplava namijenjenih uklanjanju šteta uzrokovanih bujičnim oborinama (pluvijalne poplave), posebno u izgrađenim područjima, u općinsku prostorno-plansku dokumentaciju na pilot lokacijama. Istodobno, studija testira mogućnost i prikladnost korištenja metoda i alata zajednički razvijenih u projektu RAINMAN.

PREGLED

Aktivnosti:

  • procjena i izrada karata
  • mjere smanjivanja rizika
  • komuniciranje o rizicima

Korištenje zemljišta:

  • urbano, polu-urbano, poljoprivredno

Reljef / teren:

  • brdski, nizinski

GRAD ZAGREB

Pilot područje Zagreba obuhvaća površinu od oko 132 km² na prostoru Grada Zagreba, omeđeno vododjelnicom koja prolazi najvišim grebenima Medvednice na sjevernoj strani, slivom rijeke Krapine na zapadnoj, rijekom Savom na južnoj te slivom Bukovačkog potoka i Radničkom cestom na istočnoj. Najveći dio zauzimaju cjelovita i nepovezana gradska područja te industrijski i komercijalni objekti (oko 60%) te površine pod bjelogoričnom šumom (obronci Medvednice, oko 28%). Preostale površine su pretežno poljoprivredne namjene i mozaik poljoprivrednih površina (oko 12%). Područje ima obilježja umjereno kontinentalne klime.

Specifičnost odabranog pilot područja predstavlja konfiguracija terena u smislu naglog prijelaza iz brdskog u ravničarski, upravo u visoko urbaniziranoj zoni, te postojeći sustav odvodnje mješovitog tipa. Dodatna specifičnost zagrebačkog urbanog prostora je i vrlo nagla urbanizacija, koja nije na adekvatan način popraćena razvojem infrastrukture.

Obilne kratkotrajne oborine predstavljaju posebnu prijetnju urbanim sredinama, uključujući i Grad Zagreb. Situacija je na nekim mjestima dodatno pogoršana zbog nedovoljno održavanih javnih kanalizacijskih sustava. Intenzitetu poplava također doprinosi i koncentracija oborinskih voda iz bujičnih potoka s planinskog masiva Medvednice. Materijalna šteta zabilježena je na području Zagreba, ne samo u njegovom neposrednom središtu, već i na širem gradskom području, zasad bez smrtnih slučajeva. Osim na stambenim objektima smještenim u mikro-depresijama ili izvedenim na neprikladan način, značajne štete mogu se pojaviti i na prometnicama na mjestima denivelacije (podvožnjaci, pothodnici i sl.).

Aktivnosti na pilot području uključuju procjenu i izradu karata, mjere smanjenja rizika te podizanja svijesti i komunikacije o riziku. Posebnu pozornost treba posvetiti pripremi ulaznih podataka (input) jer rezultati u velikoj mjeri ovise o njihovoj točnosti, razvoju kvalitetnog modela terena kao i uspostavljanju hidrauličkog modela. Također je važno odabrati reprezentativne oborine (projektni pljusak).

Modelling phase I: Comparison of resulting depths and locations of interventions in the 2012-2019 period

Prvi korak u provedbi bila je analiza topografskih i hidroloških uvjeta otjecanja na području obuhvata. Izrađen je i dorađen model terena te su GIS alatima određene preferencijalne staze tečenja, kao i područja depresija i denivelacija koja ukazuju na potencijalne kritične točke. Simulacija 2D tečenja izvršena je HEC-RAS alatima. Rezultati su potom uspoređeni s lokacijama intevencija iz baze podataka JVP Zagreb.

Temeljem kategorizacije objekata prema njihovoj namjeni dobiva se podatak o ranjivosti područja i sukladno tome smjernice za primjenu odgovarajućih mjera.

Simulation results for the rain episode (2009)

As part of the project, a catalogue of risk reduction measures was prepared with a detailed overview of which measures are suitable for certain applications in which area. In addition to the measures, recommendations were also given about additional activities which can be implemented with the purpose of improving the model.

PROUČITE NAŠE PRIČE

GRAD UMAG

Slivno područje Umaškog potoka smješteno je na sjeverozapadnom dijelu Istre, na području gradova Umaga i Buja, a između slivova rijeka Dragonje na sjevernoj strani i Mirne na južnoj. Površina sliva Umaškog potoka iznosi oko 29 km2, dok je hidrogeološki sliv nešto veći – oko 40 km2. Sliv prati smjer rasprostiranja reljefa terena (jugoistok-sjeverozapad), a odlikuju ga dvije reljefno i hidrogeološki karakteristične cjeline: nizvodni dio dolinskog tipa reljefa i uzvodni dio s brdskim elementima reljefa. Uzvodni dio sliva je većinom prekriven livadama, pašnjacima i šumom, a zbog guste vegetacije otjecanje se javlja sa zakašnjenjem unatoč strmim nagibima terena. Tu je izgrađena nekolicina manjih naselja, uglavnom na vrhovima brda i uzvišenjima. Veći dio dolinskog dijela je obrađeno poljoprivredno područje, koje ima veliku moć infiltracije vode pa se površinsko otjecanje javlja samo nakon dugih intenzivnih oborina. Urbanizacija također nije izražena, riječ je o manjim naseljima, osim područja grada Umaga koji je izrazito turističko mjesto. Površinski tokovi mogu se pratiti u povremenom toku Umaškog potoka.

Hydraulic engineering facilities on the Umaški potok watercourse

Pojava velikovodnih događaja je vrlo rijetka, ali s vrlo naglašenim posljedicama. Dvije ključne karakteristike ovog pilot područja su krške pojave, koje su u značajnoj mjeri prisutne na većem dijelu Istre i uzrokuju znatno složeniji sustav otjecanja te prisutnost složenog utjecaja kolebanja razine mora na otjecanje, kako na dnevnoj tako i na višegodišnjoj vremenskoj skali. U kontekstu klimatskih promjena i tendencije porasta razine mora, problematika pluvijalnih poplava u ovakvim područjima dobiva dodatnu težinu.

Flooded areas (2019 flood)

Flood consequences (2019)

Prvi i ključan korak u analizi rizika je izrada modela tečenja – od izrade odgovarajućeg modela terena, odabira relevantnih kišnih epizoda do usporedbe sa zabilježenim intervencijama i definiranja dobara izloženih riziku. Priprema je provedena GIS alatima, a simulacija 2D tečenja programom HEC-RAS.

Digital elevation model of the Umaški potok basin

Scope of the Umaški potok basin pilot area

U cilju unapređenja predlaže se u narednom razdoblju izraditi LiDAR snimke za čitavo područje Republike Hrvatske te centralizirano, sistematizirano i redovito prikupljanje podataka o postojećoj i planiranoj infrastrukturi, objektima, namjeni odnosno prenamjeni zemljišta i slično, kako bi u svakom trenutku ti podaci bili ažurni i dostupni zainteresiranim stranama. Također, predlaže se kontinuirano i sistematizirano prikupljanje poplavnih izvještaja javnih i dobrovoljnih vatrogasnih društava i ostalih nadležnih institucija, s jasno definiranim podacima koje je potrebno prikupiti te slijedom toga izraditi i voditi bazu podataka kako bi se razvili alati za pravodobno interveniranje.

Vezano za unapređenje modela u segmentu meteoroloških podloga, predlaže se provedba detaljne regionalizacije kratkotrajnih količina oborine na čitavom području Hrvatske. Nadalje, potrebno je uspostaviti vezu između mjerenih meteoroloških pokazatelja, topografskih uvjeta na terenu i rezultantnih poplavnih događaja, a koja će biti osnova za kalibraciju modela odnosno analizu rizika. Jednom uspostavljen i verificiran model potom treba održavati, a svaki novi zahvat u prostoru kao i izradu i provedbu prostornih planova valorizirati kroz postavljen model.

PROUČITE NAŠE PRIČE

PREUZIMANJE

Studija „Projekt Rainman – Regionalna obilježja projektnih pljuskova na pilot područjima u Hrvatskoj“ | dostupno na hrvatskom jeziku

Građevinski fakultet, Rijeka, 2019.

U ovom radu prikazani su odabrani rezultati istraživanja provedenog u okviru EU projekta RAINMAN. Osobito su opisana i uspoređena regionalna obilježja projektnih pljuskova izvedenih iz podataka ombrografa na dvije stanice na pilot područjima Zagreb i Istra. Metodologija primijenjena za dobivanje odgovarajućih projektnih pljuskova ukratko je opisana, a razlike u obliku projektnih krivulja uspoređuju se s obzirom na klasifikaciju trajanja oborina.

Preuzimanje [pdf, xx KB]

Studija “Forecast and Warning system” | dostupno na engleskom jeziku
Alan Cibilić, Hrvatske vode, Zagreb; Ana Jelka Graf, VPB d.d., Zagreb; 15.6.2020

Preuzimanje [pdf, 433 KB]

Studija “Risk maps for the city of Zagreb and for a coastal location in Istria” I dostupno na engleskom jeziku

Alan Cibilić, Hrvatske vode, Zagreb; Ana Jelka Graf, VPB d.d., Zagreb; 15.6.2020

Preuzimanje [pdf, 1 MB]

Studija “Action plan with potential risk reduction measures and implementation guideline” I dostupno na engleskom jeziku

Alan Cibilić, Hrvatske vode, Zagreb; Ana Jelka Graf, VPB d.d., Zagreb; 15.6.2020

Preuzimanje [pdf, 875 KB]